Keopsova piramida je jedno od sedam svjetskih čuda staroga svijeta a sagrađena je 2550 godina PNE, poznata je i pod nazivom velika piramida, to je ustvari grobnica faraona Keopsa u Gizi.
Prema stručnjacima u izgradnji ove piramide učestvovalo je 100 000 ljudi a gradili su je čitavih 20 godina. Svaki kamen na ovoj piramidi je dugačak 2 metra ali ima ih i dužine 5 metara. Još mnogo zanimljivosi je vezano za ovu piramidu ali o njima ćemo drugi puta.
Viseći vrtovi Babilona takođe spadaju u sedam svjetski čuda, izgrađeni su 600 godina pre Krista , postoje dvije verzije zbog čega su napravljeni ovi vrtovi u Babilonu. Po prvoj priči ove viseće vrtove napravio je Nabudokonosor 2 za svoju ženu po imenu Amitis od Medije, toliko ju je volio da joj je olakšao njeno tugovanje za rođenom zemljom Medijom.
Ovo su današnji dokazi o postojanju ovih vrtova Babilona. Po drugoj priči viseći vrtovi Babilona su nastali tj sagrađeni za mitološku kraljicu Semiramidu. Ove vrtove su opisivali stari Grčki istoričari.
Zeusov kip takođe spada u sedam svjetskih čuda a sagrađen je 433 godine prije Krista. Sgradio ga je poznati kipar Fidija, napravio ga je od slonove kosti i zlata.
Za ovu starinu se vjeruje da je mjesto gdje je stajao kip Zeus.
Dugo vremena ovaj kip je bio čuvan u posebnom hramu u Južnoj Grčkoj, visine 13 metara i velikih razmjera. Kip je bio toliko dobro urađen da su mnogi mislili da vide pravoga boga.
Artemidin hram u Efezu takoše spada u 7 sedam svjetskih čuda, sagrađen je 650 godina prije Krista, nalazio se nedaleko od Izmira u današnjoj zemlji Turskoj. Gradnja ovog hrama je trjala 120 godina, stubova od mramora je bilo na građevini 127 komada od mramora.
Danas samo ovaj jedan stub svjedoči o postojanju Artemidinog hrama.
U sedam svjetskih čuda spada i muzej u Halikarnasu, sagradio ga je knez Mauzol u svoju vječnu slavu. Sagrađen je 360 godina prije naše ere. U 14 vjeku vitezovi reda Svetog Ivana su ovu grobnicu zvanu muzej pretvorili u kamenolom kako bi izgradili Petrvove tvrđave Halikarnasu.
Na ovoj slici iznad su prikazani ostatci muzeja Halikarnasu.
Kolos sa otoka Roda je još jedno od sedam svjetskih čuda, izgrađen je 280 godina PNE. To je najpoznatiji kip Kolos s Rodsa po vjerovanju bilo je 300 kipova izgrađeno velikih dimenzija ali je Kolos bio naj veći od njih. Ovaj kip je skulptura sunčanoga boga Herosa i bio je izrađen od bronze.
Smatra se da se na ovom mjestu nalazio ovaj veličanstveni kip, prilikom velikog potresa ovaj kip je potonio u vodu.
Aleksandrijski svjetionik na otoku Faru pred Aleksandrijom nastao je 280 godina prije nove ere, arheolozi su tražili ostatke svjetionika ali uzalud. Nema dokaza o postojanju ovog svjetionika osim pisanih dokumenata. Smatra se da su mu ptupovi bili izgrađeni od stakla, bio je visine 120 metara, na njegovom vrhu se naveče ložila vtra od drva i smole. Ova građevina je nestala u velikom potresu i potonula u vodu. Ova građevina se smatra za najveće ostvarenje u satrom vijeku.
